Zemljoradnička zadruga Livač

O nama

U Aleksandrovcu, opština Laktaši, 2006. godine je osnovana Zemljoradnička zadruga Livač, čiji je pokretač i jedan od osnivača Caritas biskupije Banja Luka. Ovo je jedan od projekata Caritasa, sa ciljem otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja stanovništva, te razvoj i unaprjeđenje stočarske proizvodnje. Drugi cilj je, kada dođe do stvaranja profita, da se omogući financiranje aktivnosti socijalnih projekata Caritasa biskupije Banja Luka. Zadruga je, u dosadašnjem radu, proizvodila poljoprivredne proizvode, koje je putem Caritasa besplatno donirala ugroženom stanovništvu (proizvodnja merkantilne pšenice i brašna).
130

Godina tradicije


320

Grla stoke


150

Hektara obradivog zemljišta


2000

Litara mlijeka dnevno


Zadruga je registrirana u skladu sa svim važećim propisima i posjeduje sva neophodna odobrenja od nadležnih institucija za nesmetan rad. Na ovom području, u toku 2003. godine, Caritas biskupije Banja Luka je uz pomoć Caritas Manotove, Caritasa Italiana i drugih Caritasa, izgradio štalu sa popratnim gospodarskim objektima, kapaciteta 140 muznih grla, sa pomoćnim objektima za smještaj junica, teladi i tov bikova. Kompleks se prostire na površini od oko 2,5 hektara, a već sada je formirano matično stado od oko 150 grla, sa tendencijom proširenja istog. Rad na farmi se uspješno odvija već skoro tri godine, sa primjenom svih svjetskih standarda, uz pomoć različitih kako domaćih tako i međunarodnih stručnih institucija. Posebna pažnja se poklanja proizvodnji mlijeka. Farma je počela raditi sa 48 steonih junica, kupljenih u Švajcarskoj koje su stigle 23.11.2003. godine. U toku 2004. godine kupljeno je još 28 grla, rase crveni holštajn, porijeklom iz Njemačke. Trenutno na farmi se nalazi 260 grla stoke, različitih uzrasta. Od toga je oko 100 krava, na muži trenutno je oko 70 grla i dnevna proizvodnja mlijeka se kreće oko 1700 litara. Zadruga samostalno proizvodi i priplodni podmladak i trenutno ima oko 60 junica, različite starosti. Bavimo se i tovom junadi, trenutno oko 30 grla prosječne težine oko 450 kg.
S obzirom da Zadruga poštuje sve Europske standarde u pogledu ishrane životinja i higijene mlijeka, na farmi se vrši i obuka poljoprivrednih proizvođača, kako lokalnog stanovništva tako i korisnika drugih Caritasa, koji rade u sektoru poljoprivrede. Zadruga vrši otkup viška poljoprivrednih proizvoda od lokalnog stanovništva (sijeno, žitarice, kukuruz, itd), zapošljava sezonske radnike i samim tim utiče pozitivno na razvoj poljoprivredne proizvodnje i poboljšanje životnih uvjeta kod istih. Na ovaj način indirektno zapošljavamo još više obitelji. Zadruga je 2007. godine od Vlade Republike Srpske dobila na koncesiju 150 ha zemljišta, na 15 godina, i na tim površinama proizvodi hranu za vlastite potrebe. Zadruga surađuje sa svim relevantnim institucijama iz oblasti poljoprivredne proizvodnje kako iz zemlje tako iz inozemstva. Tu mislimo na, Agencije koje rade u sastavu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vlade RS, Poljoprivrednim fakultetom i Poljoprivrednim institutom iz Banja Luke, Poljoprivrednim fakultetom iz Novog Sada (Srbija), Agencijom za pružanje stručnih usluga u stočarstvu iz Mantove (Italija), Mljekarskom udrugom iz Zagreba (Hrvatska), UTEC iz Bremena (Njemačka), te sa mljekarama iz Bosne i Hercegovine. Sa izgradnjom novog objekta kapaciteta 160 muznih grla očekujemo u naredne tri godine dnevnu proizvodnju mlijeka od 6000 litara. Prve godine bi bilo nabavljeno oko 50 steonih junica. Druge godine očekujemo u objektu da bude oko 100 grla (vlastiti podmaldak) i treće godine pun kapacitet.

Struktura Livača

Proizvodnja ratarskih kultura i žitarica prvih godina, bila je namjenjena za karitativnu pomoć potrebitima. Sa razvojem farme se ta proizvodnja sve više okreće osiguranju nužne hrane za stoku. Nakon prvotnih teškoća kod osiguranja dovoljnih površina zemljišta, Caritasu i Zemljoradničkoj zadruzi „Livač“ uspijeva 2006. Potpisati ugovor o koncesiji na zemljište. Dolaskom nove vlade u RS taj ugovor na 15. goidna se ponovo potpisuje u veljači 2007. Zbog večih potreba traženo je 300 ha, a uspjelo se dobiti 150 ha. Na tim površinama proizvode se žitarice, kukuruznu silažu, sijeno i stočni grašak. Dok je farma u početku morala kupovati stočnu hranu ili skipo plaćati iznajmljeno zemljište od privatnika, ponekad i udaljeno od farme, nakon potpisivanja ugovora o koncesiji, Zadruzi je omogućeno da sama proizvede najveći dio potrebne stočne hrane. Farma ima vlastitu mješaono stočne hrane. Od okolnih poljoprivrednih proizvođača farma kupuje sijeno i višakove njihovih poljoprivrednih proizvoda, prije svega žitarica i kukuruza. Na ovaj način je još oko 40 obitelji vezano za Zadrugu. Od mehanizacije Zadruga ima više traktora, od kojih je najjači traktor marke Valtar, poklonjen od Hrvatske vlade. Posjedujemo polovni John Deer silo kombajn za kukuruz, pick up za pripremu travne sijenaže, žitni kombajn, sistem za navodnjavanje sa tifonom.
Caritas biskupije Banja Luka je kao jednu od svojih aktivnosti imao i razvoj poljoprivredne proizvodnje. U ove projekte se ušlo kako bi podržao održivi povratak izbjeglih osoba i pomogao onima koji su su ostali na svojim ognjištima. Ovo je sve nametalo kao logičan nastavak ranijih aktivnosti koji su se ogledali u donacijma u stoci, sjemenskom materijalu, poljoprivrednim mašinama i priključcima. Posebna pozornost se posvećivala i edukaciji poljoprivrednih proizvođača o suvremenim načinima proizvodnje, koje se koriste u razvijenim zemljama Europske Unije, a koje naši proizvođači zbog ratnih dešavanja nisu mogli pratiti. Cilj nam je bio otvaranje radnih mjesta u poljoprivrednoj proizvodnji i omugućiti ljudima da žive od svoga rada, a ne ovise od pomoći drugih. U suradnji sa drugim partnerskim organizacijama radilo se na podizanju svijesti o prednosti udruživanja poljoprivrednih proizvođača da bi lakše ostvarili svoje ciljeve, odnosno lakšu prodaju proizvoda. U prvo vrijeme se ih pokušalo oranizirati u udruge, koje bi kasnije prerasle u zadruge po uzoru na europsku praksu. Otežavajuća okolnost je da zbog bivšeg društvenog uređenja proizvođači na ovim područima nemaju baš dobra iskustva. U tijeku 2001. godine formirano je nekoliko udruženja građana, koja se, na žalost nisu održala. Sve ovo je posljedica negativnog utjecaja iz komunističkog sistema koji se do danas osjeća među ljudima. Nekoliko godina nakon ovoga projekta korisnici su tek svatili značaj, što smo mi htjeli uraditi i počeli su se obraćati za pomoć (to se dešavalo 2008 i 2009. godine) i tražili ponovnu pomoć u uduživanju poljoprivrednih proizvođača. U Alekdandrovcu, gdje se nalazi danas Zemljoradnička zadruga „Livač“, Caritas je kupio parcelu i počeo sa poljoprivrednom proizvodnjom. U početku se to ogledalo u uzgoju poljoprivrednih proizvoda mrkva krompira, žitarica koje smo mijenjali za različite prehrambene artikle, a onda ih dijelili potrebitima U tim trenutcima nastala je i ideja o pokretanju vlastite farme. Uz pomoć donatora i vlastitu građevisnku operativu, napredovala je izgradnja nove štale u Aleksandrovcu. Savjetodavnu i određenu finasijsku pomoć za farmu su dali Caritas Mantova iz Italije kao i tamošnje lokalne zadruge, sa kojima je nastavljena suradnja i do današnjih dana. Koncem 2003. godine štala kapaciteta cca 140 grla, sa porodilištem i telećanikom je bila pri kraju i moglo se početi sa radom. U isto vrijeme Caritas Italiana, a na inicijativu svoga projekt menadžera g- Lorenza Meneghinija, koji je bio zadovoljan našom idejom odlučuje da nam donira 48 steonih junica. Odlazi se na odabir u Švicarsku i odabiru se grla koja stižu 23. studenog 2003. godine u kasnim posljepodnevnim časovima. U tom momentu farma počinje da radi sa dva djelatnika. U 2004. godine kupljeno je uz pomoć Renovabisa još 28 grla, rase crveni holštajn, porijeklom iz Njemačke. Caritasa Mantove nastavlja sa pomoći u donaciji poljoprivrednih mašina. Prvo tele je oteljeno 12.12.2003. godine i bilo je muškog pola. Budući da smo u to vrijeme radili kao poslovna jedinica zanatske zadruge „Radiša“, tele dobija ime Radiša. Na farmi je ostao skoro tri godine i dostigao težinu od 917 kg Mlijeko počinjemo predavati mljekari Mlijekoprodukt 02. siječnja .2004. godine kada smo isporučili privh 149 kg. U toku 2004. godine isporučeno je ukupno 175.865 kg. Sa njima tada dogovaramo i ekspreimentalni pravilnik o higijeni mljeka koji je tada važio u zemljama EU, da bi smo pokazali domaćim proizvođačima značaj higijene mlijeka i kvalitetnog rada. Trenutna proizvodnja mljeka se kreće oko 700.000 kg. K tome treba pribrojiti i dodatni cca. 60.000 kg mlijeka godišnje, kojima se hrani telad. U cilju proširenja kapaciteta proizvodnje mlijeka i otvaranja novih radnih mjesta, Caritas banjalučke biskupije odlučio da izgradi još jednu štalu. Kreditnim sredstvima izgrađena je objekat kapaciteta 170 muznih grla. Sa ovim objektom cilj nam je proširiti proizvodnju na 300 muznih grla i povećati proizvodnju teladi i junadi. Ukupna proizvodnja mljeka bi trebala biti 6000 kg mljeka na dan, koliko je i kapacitet laktofriza. Sva telad se ostavljaju u daljem uzgoju na farmi. Muška grla su išla za tov i hranila se do težine 500-650 kg kada se prodaju lokalnim mesarima. Ženska grla se odgajaju za dalji priplod i obnovu stada. U sklopu ZZ Livač je 2014. Registrirana i veterinarska ambulanta „Livet“ koja ima stalno uposlenog veterinara i veterinarskog tehničara. Zadruga trentno ima zaposlenih 20 stalnih radnika, s tim da povremeno angažujemo sezonsku radnu snagu. Postoji poslovna jedinicu u samostanu Marija Zvijezda u Banja Luci, gdje se prodaje sir Trapist. Vrši se otkup poljoprivrednih proizvoda od lokalnog stanovništva i koriste usluge od lokalnih zanatlija, ime se povećava broj korisnika ovoga projekta. Pored ovoga na farmi se vrši kontinuirana obuka poljoprivrednih proizvođača iz različitih oblasti. Treninge organizujemo mi sami ili u suradnji sa našim partenriam iz EU zemalja. Održali smo i tri treninga za faremtre koji hoće da započnu sa proizvodnjom sira.
Od početka pokretanja farme rasla je ideja za preradu mljeka i obnovu proizvodnje sira Trapista po originalnoj recepturi. Nekadašnja proizvodnja sira Trapista u samostanu Marija Zvijezda, pokrenuta je 1882. godine, a kasnije je izmještena u Windthrost, današnja Nova Topla i Josipovac ili današnji Aleksandrovac. Nakon drugog svjetskog rata i pod novom komunističkom vlašću došlo je do oduzimanja skoro svih posjeda trapista i uništavanje svega, što su trapisti stvorili. Ime Trapist se neovlašteno koristilo od strane raznih mljekara. Međtuim, samo tajnu ovoga sira nitko nije uspio dobiti. ZZ Livač uspjela je zaštiti nazvi i logo sira Trapist kod Instituta za intelektualno vlasništvo BiH 2009. godine. U tijeku 2007. godine pater Tomislav Topić odlazi u Francusku u samostan, odakle je nekada došla receptura originalnog sira Trapista. U isto vrijeme, a uz pomoć Njemačke vlade i Renovabisa gradi se suvremena sirana u kojoj se poštuju sve sigurnosne norme, ali i zadovoljava tradicionalni način proizvodnje sira. Početkom 2008. godine sirana je završena, a probna proizvodnja započinje 10. srpnja 2008. godine s 500 litara mljeka. Uz p. Topića tu su još tri radnika. Uvode se standardi ISO 9001 i HACCAP. Danas se proizvodi oko 2 – 2,5 t sira mjesečno s ciljem povećanja kapaciteta. Sir se prodaje diljem Bosne i Hercegovine i izvozio se u Hrvatsku, do njenog ulaska u EU. Uskoro očekujemo da ponovo obnovima izvoz sira Sir je dobio razna proiznanja na svim manifestacijama na kojima se pojavio, kao npr.: - Poljoprivredni sajam u Novom sadu 2009. godine – velika zlatna medalja - Mediteranski sajam prehrane Dubrovnik 2009. godine – priznanje za promociju sajma - Eko-etno Hrvatska u Zagrebu 2009. godine – naj atraktivniji eko-etno proizvod - Poljoprivredni sajam u Novom sadu 2010. godine – šampion kvaliteta u grupi proizvoda - Sajam sira - Zabok, 2010. godine – I mjesto po ocjeni posjetitelja sajma - Sajam sira u Grubišinom polju 2010. godine - šampion sajma u kategoriji tvrdi i polutvdi sireva - Poljoprivredni sajam u Novom sadu 2017. godine – zlatna medalja i velika zlatna medalja - S povećanjem proizvodnje mlijek i omogućavanjem izvoza cilj nam je dostići proizvodnju 5 tona sira mječno. Pored originalnog sira Trapista počeli smo sa proizvodnjom i trvih sireva, ali u planu nam je uvođenje i novih proizvoda.
U sklopu farme, a posebno sa izgardnjom nove štale, započeta je 2006. godine realizacija ideje za proizvodnju električne energije iz bio-plina koji nastaje fermentacijom iz stajnjaka. Ovo je prvi projekat takve vrste u Bosni i Hercegovini. Finansijska sredstava su uz posredstvo Deutsch-kroatische Gesellschaft iz Hanovera osigurali Deutsche Bundesstiftung Umwel iz Osnabrucka Renovabis iz Freisinga. Postrojenje je pušteno u pogon 15. Studenog 2011. godine, ali su ostali nerješeni zakonski problemi priključenja i ubacivanja proizvedene struje u javnu mrežu. Trenutno dio struje se koristi z avlastitu potrošnju na farmi, a višak se distibuira u mrežu, na žalost bez ikakve nadoknade od strane države. Naša ponuda je bila da se proizvedena i isporučena struja u mrežu kompezira sa potrošnjom struje u drugima Caritasovim objektima, bez traženja dodatne subvencije, ali niti ovaj prijedlog nije usvojen.
U tijeku 2016. Godine nastavljamo sa daljnim ulaganjima u obuku i osnivamo Poljoprivredno resursni centar, za plasteničku proizvodnju. Kupujemo dva plastenika ukupne površine 1000 m2, u kojima vršimo obuku zainteresirani poljoprivredni proizvođača. Posebna pozornost se stavlja na obuku žena koje žive u ruralnim područjima, da bismo im na ovaj način osigurali materijalnu neovisnos. U plastenicima gajimo povrtlarske kulture, krastavac, paradajz, paparika, sa reduciranom uoptrebom kemijski sresdstava. Pored toga, na otvorenom smo zasnovali povrtlarsku proivzdonju na površini do 1000 m2. Gdje uzgajamo, paradajzi, tikvice, patlidžan, lubenice, dinje, bijeli luk. Sve proizvode plasiramo preko caritasovih ustanova, ali ih i prodajemo na tržištu svima koji žele da konzumiraju, domaću i ekološku hranu.

Sertifikat ISO 9001:2008 I HACCP

ZZ Livač je 02.07.2009. godine dobila sertifikate HACCP i standard ISO 9001:2008. Sertifikaciju je izvršila kopmanija Bureau Veritas. Ovo je značajno za sve korisnike naših proizvoda jer im garantiramo sihurnost svih komponenti koje ulaze u sastav našeg sira. Kompletna proizvodnja je pod kontrolom relevantnih institucija tako da su korisnici sigurni da su proizvodi zdravstveno ispravni. S druge strane uprava i menadžment su se obavezali da će sporvoditi sva načela dobrog i transparetnog upravljanja zadrugom. Sertifikati vrijede tri godine, sa gdišnjim kontrolama od starne Burea Veritas. Kopmanija Bureau Veitas je jedna od vodećih kompanija u ovom poslu, sa tradicijom dugom od 1828. godine. Ovim se Zadruga obavezuje da poštuje norme u pogledu kontorle i sigurnosti svojih proizvoda za potrošače. To je samo u nizu nastavaka prilagođavanja uslovima koji važe u zemljama Europske Unije.
  • Sorry, this entry is only available in Croatian.

    Prof. dr Stevo Mirjanić
    ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske
  • Sorry, this entry is only available in Croatian.

    Marlene Srdic
    BBC Travel
74%

ispitanika ocjenjuje trapist sir najvišom ocjenom!

Zadovoljstvo naših potrošača

Nullam eu rutrum ante. Suspendisse rutrum magna sed ex dignissim; nec rutrum sapien placerat. Nulla in dui eget velit faucibus pretium non quis diam massa nunc.